Branje gljiva – vodič za početnike

Boravak u prirodi odvajkada je usko vezan uz uživanje u plodovima šume – i naši su preci brali gljive, ljekovito ili jestivo bilje, voće ili bobice i ujedno sezonski prilagođavali prehranu. Branje gljiva je, međutim, i prije i danas nekako najviše obavijeno mistikom, jer iako su vrlo ukusne i hranjive te pogodne za skladištenje (kiseljenjem ili sušenjem), potrebno ih je izrazito dobro poznavati kako ne bi došlo do (fatalne) zamjene s otrovnom.

Zlatno pravilo za branje gljiva

Zlatno je pravilo – berite samo i isključivo one gljive za koje ste sigurni da su jestive, idealno one na koje su vas prethodno uputili iskusniji berači. Vlastito informiranje na internetu ili knjigama je problematično iz vrlo jednostavnog razloga – na slici dvije gljive mogu izgledati vrlo slično i lakše ih je zamjeniti nego da vam živ primjerak pokaže i objasni netko tko razumije materiju. Katkad postoje iznimno male razlike u obliku ili čak mirisu gljiva koje mogu označavati razliku između otrovne i jestive i vrlo lako ih je zamjeniti te nije neobično da se otruju i vrlo iskusni skupljači, ako nisu bili dovoljno oprezni. Pri branju gljiva nagrada je velika, ali velik je i rizik – to nije hobi ili razbibriga za neupućene.

Za početak – jednostavno

Velika većina berača gljiva orijentirano je na svega nekoliko provjerenih i teško zamjenjivih vrsta i, dokle god ste početnik, preporučljivo je ne eksperimentirati i fokusirati se samo na takve. Gljive isto tako u pravilu imaju “dupliće”, nejestive ili otrovne gljive vrlo sličnog izgleda, ali s jednom ili nekoliko uočljivih razlika, i toga trebate biti svjesni kako bi branje “vašeg” fonda gljiva bilo sigurno.

Klasici ovih prostora

Vjerojatno najveći postotak ljubitelja bere isključivo ili pretežno vrganje i lisičice obzirom da je riječ o vrlo kvalitetnim gljivama, a relativno teško se mogu zamjeniti s otrovnicama. Kako vrganja ima mnogo različitih vrsta od kojih su neke i otrovne, svejedno je potrebna prethodna provjera. Vrlo popularne su i sunčanice, ali se one iznimno lako mogu zamjeniti s iznimno otrovnim panterovkama te je potreban poseban oprez.

Što brati, a što ne?

Preporučljivo je izbjegavati branje posve malih gljiva, kao i onih koje su vrlo stare i kod kojih je započeo proces propadanja. Gljive koje je načeo puž možete ubrati i pritom nožićem odstraniti oštećeni dio.

Kako brati?

Idealan komad opreme za branje gljiva je nož. On može biti uobičajeni, mali kuhinjski nož, ili poseban multitool upravo za branje gljiva, kojem je osim zakrivljene oštrice često pridružen i kist kako biste odmah gljivu mogli očistiti od zemlje i lišća.

Gljivu odrežite čim niže prema tlu i dio koji ostaje u zemlji je uputno prekriti lišćem.

Ubrane gljive nosite u prozračnim košarama od pruća kako bi čim duže zadržale svježinu i nastojte ih unutar 1-2 sata odložiti u hladnjak. Nošenje gljiva u plastičnim vrećicama potiče kvarenje.

Ne zaboravite

Čak i ako vam se čini da ćete samo nakratko prošetati šumom, uputno je sa sobom imati bocu vode, kvalitetnu obuću, pokrivalo za glavu a možda i nešto za prigristi. Ako “pogodite” pravo vrijeme i uvjete, možete se zaigrati i gljive brati mnogo duže nego što ste planirali, i šteta je da zabavu prekine glad ili žeđ.